Papir

Papir čini oko 30 % otpada u kućanstvima. Najveći dio papira koristi se jednokratno, a zatim najčešće završava u otpadu. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj godišnje reciklira oko 200.000 t papira.

Staklo

Staklo, odnosno stakleni otpad čini više od 7 % kućnog (komunalnog) otpada.
Prema zadnjim poznatim podacima iz 2012. na hrvatsko tržište je stavljeno oko 82 tisuća tona ambalažnog stakla. Od toga je u pogon za recikliranje Vetropack Straže vraćena tek polovica ambalažnog stakla, odnosno 40,8 tisuća tona. Može se pretpostaviti da je ostatak ambalažnog stakla završio na komunalnim odlagalištima otpada i divljim odlagalištima.

Plastika

Iako prema službenoj klasifikaciji postoji sedam vrsta plastike, najčešće se susrećemo s plastičnom ambalažom. Svaki proizvod, proizveden od plastike, na sebi ima specifičnu oznaku trokuta sačinjenog od tri strelice koje idu u smjeru kazaljke na satu. Unutar trokuta slovima je upisana skraćenica točnog kemijskog naziva spoja te broj, koji govori o kojoj se vrsti plastike radi.

Metal

U kućanstvima najveći dio starog metala predstavlja željezo (čelik) i aluminij, a često su površinski slojevi metala presvučeni cinkom, kromom, kadmijem i drugim teškim metalima. Metalni otpad ima ogroman potencijal za ponovno iskorištavanje u proizvodnji, odnosno recikliranje.

Biorazgradivi otpad

U posljednjih nekoliko godina, najveći dio biorazgradivog otpada čini otpad iz hrane. Bacanjem hrane bacamo i vrijedne resurse, budući da se velik dio nje može iskoristiti za kompostiranje.

Ostali otpad

Ostale vrste otpada, koje ne spadaju u niti jednu od gore navedenih kategorija, također je potrebno negdje smjestiti i odložiti. Ovdje možete pronaći informacije o tome kako zbrinuti električni i elektronički (EE) otpad, baterije, žarulje, tekstil i obuću, glomazni otpad, građevinski otpad, medicinski i kemijski otpad, otpadna ulja te otpadne automobile i gume.