ZELENI OTPAD

Organski otpad čini preko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. izdvajanjem organskog otpada štedi se deponijski prostor i ne onečišćujemo okoliš. Neadekvatnim zbrinjavanjem zelenog otpada potiču se procesi truljenja što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa. Paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka šteta – uzaludno se troši kisik i onemogućuje povratak hranjivih tvari u tlo.

Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti

ŠTO KOMPOSTIRATI

Bio otpad bogat UGLJIKOM: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, pepeo drvenog ugljena ili drva,…

Bio otpad bogat DUŠIKOM: sirovi ostaci povrća, kora krumpira, ostaci voća, kora agruma (usitnjena), talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja,…

ŠTO NE KOMPOSTIRATI

osjemenjeni korovi, lišće oraha, bolesne biljke, otpaci kuhanih jela (privlače štakore), meso, kosti, velike količine novinskog papira, časopisi u boji, pelene, izmet, ostaci duhana, sadržaj vrećica iz usisavača i pepeo kamenog ugljena.